Iako je kibernetički kriminalitet nešto što već dugo postoji u različitim pojavnim oblicima u globalnom kibernetičkom prostoru svojevrsna prekretnica bila je 2017. godina. To se odrazilo na shvaćanje država o sve većim ovisnostima društva o novim tehnološkim konceptima od kojih dominiraju društvene mreže, računalstvo u oblaku i Internet stvari (IoT). Vidimo sve veću brigu i bojazan država što je danas poprimilo i ozbiljne razmjere koji se formaliziraju kroz donošenje dokumenata na razini europskog parlamenta i Vijeća, ako govorimo o Europskoj Uniji. Danas je jasno da tzv.hibridne prijetnje mogu ugroziti sve državne elemente organizacije te je pristup zaštite u SAD i u EU kroz tzv. DIMEFIL način pračenja domena hibridnih prijetnji (DIMEFIL – Diplomacy, Information, Military, Economy, Financial, Intelligence, Law Enforcement/Legal). Ove domene mogu biti zahvaćene različitim intenzitetom i više njih međusobno.
Hrvatska kao članica EU usvajanjem tzv. NIS direktive u svoj zakonodavni okvir i donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatera ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga prvi put pristupa sustavno problemu kibernetičkih ugroza vitalnih državnih institucija, tijela i poduzeća. Sada predstoji put uspješnog provođenja Zakona u praksu što će zahtjevati veliki trud svih 18 državnih tijela uključenih u ovaj proces, ali i ostalih.